O MAO MA LE SAU'AITAGATA
Upu Tomua:
E le taumate, peisea’i ua fa’afagogo tagiao le fa’afofoga a Samoa i le lasi ma le anoanoa’i o tala o le vavau, atoa ma talatu’u mai anamua lava. O lo’u fa’anaunauga maualuga ma le agaga fiafia, ia avea lenei galuega ma ni isi fo’i o lo ‘o mulimuli mai, ia fai ma fetu ta’iala e fesoasoani ai, e le gata o tupulaga talavou, a’o le mamalu lautele o tagatanu’u o Samoa, mai lava i le tai samasama ina ua fetaui fola o sa o tupu, se’ia pa’ia le tai ‘ula’ula na tata ai i tua o Fatutoa la’i o Puava.
E taofi ‘ese’ese le atunu’u i tala o Sauaitagata a Samoa i po o le vavau, talu ai o uiga ma’ema’ea(sauā) ma amio fa’asausili, e a’afia ma fano ai le to’atele o tagata. E feso’ota’i atu i le tala ia Mafui’e le sauaitagata i le nu’u o Fagali’i, e nofo i le papa ma fa’apupusa ai lana afi, ae o lo ‘o fa’aagaga i ai le tama o Titi’iatalaga ina ia maua se afi e ai mea vela ai Samoa (Tulou).
So’o se talatu’u po’o tala o le vavau, e aga’i i ai le tele o su’esu’ega, e le taumate o ni isi na o tala o le vavau e sailigata le moni ma le fa’amaoni. Na taia i le fa’alogo i tala feavea’i a le sau fai mai, e i ai le vavau i le nu’u o Ofu e ta’ua: “O Mao ma le Sauaitagata”. O alaga’upu ma muagagana o lenei tala, o lo ‘o fai ma fale talatala o ‘upu o la ta vaogagana, e tulafale ia latou fetalaiga ma tuleiga i taimi o lauga ma le autu o se fesilafa’iga. O le tiu fa’amatala’oa, e tiu ma afīfī. E ‘au’afa ua ponapona ma ta’ai fa’ata’ui ua mau, pe fa’apolopolo fa’amatua moepo e moe fao i luga o ona lava fua. Peita’i, ua le o lena le finagalo o le tofa i le to’oto’o ia Niuatoa Puletasi, ina ua fa’asoa ma talatala le avei sa noa mau i le maea i Faleulu lona laoa. O le auga o ute ma le tagi o le pumate, ia va’ava’ai alofa i alo ma fanau o lo ‘o utuvai pea i le laumua o le Kolisi Tu’ufa’atasi o Amerika Samoa, e siligia le agaga talatala e ala i tala o le vavau ne’i satia lo tatou tofi. “O le tofi e mai i le Atua, ae o le tauavega o le tofi, o lo ‘o i ai lu’i ma fua lelei”.
O le Tala:
Sa iai se ali’i e suafa ia Mao, sa nofo i Tuāfanua, o se tasi fo’i o pitonu’u o Ofu. Sa nofonofo ai ma si ona to’alua o O’o le igoa. E to’alua le la fanau o Mu’i le teine ma Su’i le tama. O le mea tele a lenei ali’i o Mao e fai i aso uma, o le mafaufau lea i se auala e taofi ai le faiaso ma le fa’asaolo o le sauaitagata o lo ‘o i le tolotolo i le nu’u o Ofu. Auā ua agiagi alofa o ia i si ana fanau pe a matutua, o le a ave e fai ai le aso o le ali’i sauaitagata lea. O le mau sa tu’uina mai: O le tolotolo sa nofo ai lenei sauaitagata e fitoi ma le tama’i motu tutai e ta’ua o Nu’u. O le motu o le ali’i o Foisia. O le igoa o le tolotolo o “Paalou” aua sa iai lana pa ma’a fa’atamilo e tu’u ai tagata e fono ai lona ‘ava. A’o manatunatu pea Mao i se auala e fa’ato’ilalo ai le sauaitagata, sa manatu loa ia e fa’apea: “O le ā fa’atali se’i fai si na matutua o lana fanau. A matutua loa, ona ave lea o la’ua, e fai ai le aso o le sauaitagata, a ia ola le nu’u (o le mailei lea a Mao). Sa le fiafia ma to’atama’i le to’alua a Mao i lenei manatu ona o le mamae i si ana fanau. Ua avea lea ma mafua’aga ua vave ai ona sinā le ao o O’o, ona o le le tatali o lona loto. A o’o i le taeao segisegi, ona tago atu lea o O’o i ulu o lana fanau ma fitifiti i lona lima, ma fa’apea lana upu ia Mao, “ Talofa e ia Mu’i ma Su’i e le’i mamata lava”. O lona uiga e le’i matutua. Ona fa’apea atu lea o Mao i lona to’alua, “Ua lelei, afai o le a tatou o’o i le nu’u o tane ma pa’ia le nu’u o fafine ma taulia le ipu o ulupo’o ma a’ano ali’i, ona le o’o lea o le mailei, a e sui loa i le a’ano ali’i, e fasi mate ai le fili ali’i. A’o le uiga o nei upu: “O le ā fa’atali Mao i le niu o lo ‘o tupu i tafatafa o le fale se’ia popopo.
Ua o’o ina popopo le niu, ona ave lea e Mao o le popo, sali ma ave fasi popo. O le uiga o “Nu’u o tane” o le pulu tane lea, a’o le “Nu’u o fafine” e fa’asino i le pulufafine. O le “ipu ulupo’o” e fa’asino i le ipuniu, a o le “A’ano ali’i”, o le popo lea. O le igoa o le avā a Mao o O’o, e maua ai le upu lenei, ua le “o’o” le mailei a Mao i lana fanau”. O le igoa o le tama o Su’i e fa’asino i le “Niu-Su’i”, a o le igoa o le teine o Mu’i e fa’asino i le “Niu Mu’i” po ‘o le “Niu-Mu’a”.Ona alu loa lea o Mao i le tolotolo o le sauaitagata, a’o savalia e Mao le ala, sa fetaui ma ni isi ali’i o le nu’u ma fesili ia Mao po’o fea o le a malaga i ai. Ae fai atu Mao, “Aua tatou te leo tetele, ae musumusu a tatou tala ne’i fa’alogo mai iai le sauaitagata”. Ona maua ai lea o lea alaga’upu: “Musumusu upu a puiali’i”. O lona uiga “aua le soona leo tetele, ae leo iti ina ne’i tupu se afaina”. Ona taunu’u lea o Mao i le tolotolo, ua tumatilatila mai e le sauaitagata, ona ofo ai lea o le sauai ia Mao, o le a lau feau? Ae tali atu Mao, “Na ou sau ta te fa’asau”. Fesili le sauaitagata, e iai se mea ta te fa’asau iai? Tali Mao, “Ioe, ta te fa’asau i o ta ate”. O le a ta tafua se afi ma tunu le ate; o le ate o le tagata ma nofo lava ia ma ‘ai. Ua tafu le afi, ona tago atu lea o Mao i lalo o lona ‘ao’ao sa nanā ai fasi popo, ma tunu i le afi. Ua nanamu le manogi o le fasipopo tunu. Ona te’i lea o le sauai ma fai mai ia Mao, “Se ua matua e malosi tele, ma ua manogi mai lou ate”. A e tali atu Mao, “Fa’amolemole, aua e te lē migao i la ta fa’asauga, ua ai lo’u ate”. Ona fa’amaga lea o le sauai, ua tago i totonu o lona manava, ma ua se’i a’e le isi pito o lona ate, ma lafo i le afi, ona ‘ai ai lea. Ua fa’apenā lava pea se’ia o’o ina maliu ai le sauaitagata. Ona fai atu lea o Mao, “Sē ua ‘ai fua lava lou ate”. O lona uiga o se tagata pala’ai. Ua mate le sauaitagata, ona alu lea o Mao ua soloi ese pa ma’a ma fa’ata’ape tagata sa iai, sa iai fo’i ma tagata mai Toga.
E o’o mai i aso nei, o lo’o iai pea le tolotolo o Paalou ma sat u ai le faleapa o Le’i Thompson. O lo’o iai pea fo’i le suafa Mao, o se suafa ali’i i le nu’u o Ofu. E fa’apenā fo’i ma le lau’ele’ele o Tuāfanua sa nofo ai le ali’i o Mao ma lona ‘āiga. O Samoa, o le atunu’u lava o ‘upu ma le oa i mafaufauga na fausia mai ai lana gagana aemaise o fuaitau loloto ma le maotua, i lana gagana o lauga mai i po o le vavau e o’o mai i nei augatupulaga. E talalasi le atunu’u o Samoa!
Isi Motuga Manatu Fa’aopoopo:
I. Ua seāseā ona toe va’aia le pa ma’a i le nu’u o le tolotolo i Tuāfanua o le motu o Ofu e ta’ua o le Paalou. O lenei pa ma’a sa tu’u iai le to’atele o tagata o le nu’u, e aofia ai ma tagata mai Toga e fono ai le ‘ava a le Sauiatagata.
II. So’o se malaga lava e toai taunu’u i le afioaga o Ofu, e afea muamua le tolotolo i le nu’u pito tutai ua ta’ua o Nu’utele po’o Foisia. O lenei tolotolo sa tu ai le faleapa o Le’i Thompson.
Auiliiliga o Upu:
1. Fa’afagogo- masani ai, lauiloa
2. Tagiao- laulauvivilu ai, iloa
3. Fesilafa’iga- feiloa’iga, fa’atasiga fealoaloa’i, feiloa’i
4. Talalasi- eseese, e le tasi, taofi ‘ese’ese
5. Tumatilatila- tupoupou, tutulala’i, iloa lelei
6. Nanamu- manogi, sasala le manogi
7. Ma’ema’ea- gaulemalie, saua, ita, to’atama’i, le malie
8. Soli- talepe, sosopo, soloia, malepe
9. Le tatali- malosi tele, toilalo, vaivai, solomuli
10. Tofi- meatotino, taunu’uga, fa’amanuiaga
11. A’ano ali’i- popo
12. Ipu ulupo’o- ipu niu
13. Pulufafine- o le nu’u o fafine
14. Pulutane- o le nu’u o tane
15. Mamata- o le niu ua ‘a’anoa
16. Paalou- pa tuaolo. pa pua’a, e fa’asino i se nofoaga puapuagatia
17. Mu’isu’i- o le niu mu’amu’a- e fa’asino i se tagata talavou
18. Niu-Su’i- o se niu ua ta’e se le mata ae sunu’i iai se tuaniu. E fa’asino i se tagata po’o se fuafuaga ua saunia.
Alaga’upa: 1. “Talofa e ia Mu’i ma Su’i e le’i mamata lava”.
Mafua’aga- O le mamae o O’o i lana fanau i le taeao segisegi, na ala ai ona fitifiti i lona lima ulu o lana fanau po’o ua mamata. Peita’i, e le’i mamata lava. Ae o lenei o le ave e fai ai le aso o le ali’i sauā
Uiga- e le’i matutua, ma a’anoa lana fanau
Fa'aaogaina: E fa’asino lea i ni manatu po’o ni taofi fa’atamaititi. “O le nu’u lenei, e iai e fa’alele, e iai fo’i e mataulauulu, o lo’u fa’atau atu lea, a e lafo mai le ta lauga ina ne’i sipa se lamaga, ona avea lea ma niu e le’i mamata lava ona mafaufauga e pei o le upu e fai ia Mu’i ma Su’i.
2. “Musumusu upu a puiali’i”
Mafua’aga- Ua o’o i le taimi o le a savalia ai e Mao le ala e aga’i i le tolotolo, ae fetaui loa ma le ali’i o le nu’u ma fesili leotetele po’o fea o le a malaga i ai? Ae tali Mao: “Aua tatou te leo tetele, ae musumusu a tatou tala, ina ne’i fa’alogo mai le sauaitagata.
Uiga- O ni talanoaga e fai mananu, e fai nana, aua le soona leo tetele, ae leo iti ina ne’i fa’alogo mai le fili.
Fa’aaogaga- Ua matau atu i lena itu o le tatou maota, ua musumusu fa’apuiali’i le tatou mataupu, e lelei fo’i ona tatou fa’asoa ma fetufa’ai ina ia maua ai fo’i ni manatu.
3. Se ua ‘ai fua lava lou ate.
Mafua’aga- O le ate o le sauaitagata, ua nofo lava ia ma ai, ae o le mailei a Mao o le a’ano ali’i sa nanā i lalo o lona ‘ao’ao, ua tunu i le afi ma nanamu sasala lona manogi e pei o se ate.
Uiga- O se tagata pala’ai, ua e vave vave
Fa’aaogaga- Se ua ‘ai fua lava lou ate ona o le tele o mau fa’alavelave, e ao ona tatou galulue fa’atasi e māmā ai se avega.
E le taumate, peisea’i ua fa’afagogo tagiao le fa’afofoga a Samoa i le lasi ma le anoanoa’i o tala o le vavau, atoa ma talatu’u mai anamua lava. O lo’u fa’anaunauga maualuga ma le agaga fiafia, ia avea lenei galuega ma ni isi fo’i o lo ‘o mulimuli mai, ia fai ma fetu ta’iala e fesoasoani ai, e le gata o tupulaga talavou, a’o le mamalu lautele o tagatanu’u o Samoa, mai lava i le tai samasama ina ua fetaui fola o sa o tupu, se’ia pa’ia le tai ‘ula’ula na tata ai i tua o Fatutoa la’i o Puava.
E taofi ‘ese’ese le atunu’u i tala o Sauaitagata a Samoa i po o le vavau, talu ai o uiga ma’ema’ea(sauā) ma amio fa’asausili, e a’afia ma fano ai le to’atele o tagata. E feso’ota’i atu i le tala ia Mafui’e le sauaitagata i le nu’u o Fagali’i, e nofo i le papa ma fa’apupusa ai lana afi, ae o lo ‘o fa’aagaga i ai le tama o Titi’iatalaga ina ia maua se afi e ai mea vela ai Samoa (Tulou).
So’o se talatu’u po’o tala o le vavau, e aga’i i ai le tele o su’esu’ega, e le taumate o ni isi na o tala o le vavau e sailigata le moni ma le fa’amaoni. Na taia i le fa’alogo i tala feavea’i a le sau fai mai, e i ai le vavau i le nu’u o Ofu e ta’ua: “O Mao ma le Sauaitagata”. O alaga’upu ma muagagana o lenei tala, o lo ‘o fai ma fale talatala o ‘upu o la ta vaogagana, e tulafale ia latou fetalaiga ma tuleiga i taimi o lauga ma le autu o se fesilafa’iga. O le tiu fa’amatala’oa, e tiu ma afīfī. E ‘au’afa ua ponapona ma ta’ai fa’ata’ui ua mau, pe fa’apolopolo fa’amatua moepo e moe fao i luga o ona lava fua. Peita’i, ua le o lena le finagalo o le tofa i le to’oto’o ia Niuatoa Puletasi, ina ua fa’asoa ma talatala le avei sa noa mau i le maea i Faleulu lona laoa. O le auga o ute ma le tagi o le pumate, ia va’ava’ai alofa i alo ma fanau o lo ‘o utuvai pea i le laumua o le Kolisi Tu’ufa’atasi o Amerika Samoa, e siligia le agaga talatala e ala i tala o le vavau ne’i satia lo tatou tofi. “O le tofi e mai i le Atua, ae o le tauavega o le tofi, o lo ‘o i ai lu’i ma fua lelei”.
O le Tala:
Sa iai se ali’i e suafa ia Mao, sa nofo i Tuāfanua, o se tasi fo’i o pitonu’u o Ofu. Sa nofonofo ai ma si ona to’alua o O’o le igoa. E to’alua le la fanau o Mu’i le teine ma Su’i le tama. O le mea tele a lenei ali’i o Mao e fai i aso uma, o le mafaufau lea i se auala e taofi ai le faiaso ma le fa’asaolo o le sauaitagata o lo ‘o i le tolotolo i le nu’u o Ofu. Auā ua agiagi alofa o ia i si ana fanau pe a matutua, o le a ave e fai ai le aso o le ali’i sauaitagata lea. O le mau sa tu’uina mai: O le tolotolo sa nofo ai lenei sauaitagata e fitoi ma le tama’i motu tutai e ta’ua o Nu’u. O le motu o le ali’i o Foisia. O le igoa o le tolotolo o “Paalou” aua sa iai lana pa ma’a fa’atamilo e tu’u ai tagata e fono ai lona ‘ava. A’o manatunatu pea Mao i se auala e fa’ato’ilalo ai le sauaitagata, sa manatu loa ia e fa’apea: “O le ā fa’atali se’i fai si na matutua o lana fanau. A matutua loa, ona ave lea o la’ua, e fai ai le aso o le sauaitagata, a ia ola le nu’u (o le mailei lea a Mao). Sa le fiafia ma to’atama’i le to’alua a Mao i lenei manatu ona o le mamae i si ana fanau. Ua avea lea ma mafua’aga ua vave ai ona sinā le ao o O’o, ona o le le tatali o lona loto. A o’o i le taeao segisegi, ona tago atu lea o O’o i ulu o lana fanau ma fitifiti i lona lima, ma fa’apea lana upu ia Mao, “ Talofa e ia Mu’i ma Su’i e le’i mamata lava”. O lona uiga e le’i matutua. Ona fa’apea atu lea o Mao i lona to’alua, “Ua lelei, afai o le a tatou o’o i le nu’u o tane ma pa’ia le nu’u o fafine ma taulia le ipu o ulupo’o ma a’ano ali’i, ona le o’o lea o le mailei, a e sui loa i le a’ano ali’i, e fasi mate ai le fili ali’i. A’o le uiga o nei upu: “O le ā fa’atali Mao i le niu o lo ‘o tupu i tafatafa o le fale se’ia popopo.
Ua o’o ina popopo le niu, ona ave lea e Mao o le popo, sali ma ave fasi popo. O le uiga o “Nu’u o tane” o le pulu tane lea, a’o le “Nu’u o fafine” e fa’asino i le pulufafine. O le “ipu ulupo’o” e fa’asino i le ipuniu, a o le “A’ano ali’i”, o le popo lea. O le igoa o le avā a Mao o O’o, e maua ai le upu lenei, ua le “o’o” le mailei a Mao i lana fanau”. O le igoa o le tama o Su’i e fa’asino i le “Niu-Su’i”, a o le igoa o le teine o Mu’i e fa’asino i le “Niu Mu’i” po ‘o le “Niu-Mu’a”.Ona alu loa lea o Mao i le tolotolo o le sauaitagata, a’o savalia e Mao le ala, sa fetaui ma ni isi ali’i o le nu’u ma fesili ia Mao po’o fea o le a malaga i ai. Ae fai atu Mao, “Aua tatou te leo tetele, ae musumusu a tatou tala ne’i fa’alogo mai iai le sauaitagata”. Ona maua ai lea o lea alaga’upu: “Musumusu upu a puiali’i”. O lona uiga “aua le soona leo tetele, ae leo iti ina ne’i tupu se afaina”. Ona taunu’u lea o Mao i le tolotolo, ua tumatilatila mai e le sauaitagata, ona ofo ai lea o le sauai ia Mao, o le a lau feau? Ae tali atu Mao, “Na ou sau ta te fa’asau”. Fesili le sauaitagata, e iai se mea ta te fa’asau iai? Tali Mao, “Ioe, ta te fa’asau i o ta ate”. O le a ta tafua se afi ma tunu le ate; o le ate o le tagata ma nofo lava ia ma ‘ai. Ua tafu le afi, ona tago atu lea o Mao i lalo o lona ‘ao’ao sa nanā ai fasi popo, ma tunu i le afi. Ua nanamu le manogi o le fasipopo tunu. Ona te’i lea o le sauai ma fai mai ia Mao, “Se ua matua e malosi tele, ma ua manogi mai lou ate”. A e tali atu Mao, “Fa’amolemole, aua e te lē migao i la ta fa’asauga, ua ai lo’u ate”. Ona fa’amaga lea o le sauai, ua tago i totonu o lona manava, ma ua se’i a’e le isi pito o lona ate, ma lafo i le afi, ona ‘ai ai lea. Ua fa’apenā lava pea se’ia o’o ina maliu ai le sauaitagata. Ona fai atu lea o Mao, “Sē ua ‘ai fua lava lou ate”. O lona uiga o se tagata pala’ai. Ua mate le sauaitagata, ona alu lea o Mao ua soloi ese pa ma’a ma fa’ata’ape tagata sa iai, sa iai fo’i ma tagata mai Toga.
E o’o mai i aso nei, o lo’o iai pea le tolotolo o Paalou ma sat u ai le faleapa o Le’i Thompson. O lo’o iai pea fo’i le suafa Mao, o se suafa ali’i i le nu’u o Ofu. E fa’apenā fo’i ma le lau’ele’ele o Tuāfanua sa nofo ai le ali’i o Mao ma lona ‘āiga. O Samoa, o le atunu’u lava o ‘upu ma le oa i mafaufauga na fausia mai ai lana gagana aemaise o fuaitau loloto ma le maotua, i lana gagana o lauga mai i po o le vavau e o’o mai i nei augatupulaga. E talalasi le atunu’u o Samoa!
Isi Motuga Manatu Fa’aopoopo:
I. Ua seāseā ona toe va’aia le pa ma’a i le nu’u o le tolotolo i Tuāfanua o le motu o Ofu e ta’ua o le Paalou. O lenei pa ma’a sa tu’u iai le to’atele o tagata o le nu’u, e aofia ai ma tagata mai Toga e fono ai le ‘ava a le Sauiatagata.
II. So’o se malaga lava e toai taunu’u i le afioaga o Ofu, e afea muamua le tolotolo i le nu’u pito tutai ua ta’ua o Nu’utele po’o Foisia. O lenei tolotolo sa tu ai le faleapa o Le’i Thompson.
Auiliiliga o Upu:
1. Fa’afagogo- masani ai, lauiloa
2. Tagiao- laulauvivilu ai, iloa
3. Fesilafa’iga- feiloa’iga, fa’atasiga fealoaloa’i, feiloa’i
4. Talalasi- eseese, e le tasi, taofi ‘ese’ese
5. Tumatilatila- tupoupou, tutulala’i, iloa lelei
6. Nanamu- manogi, sasala le manogi
7. Ma’ema’ea- gaulemalie, saua, ita, to’atama’i, le malie
8. Soli- talepe, sosopo, soloia, malepe
9. Le tatali- malosi tele, toilalo, vaivai, solomuli
10. Tofi- meatotino, taunu’uga, fa’amanuiaga
11. A’ano ali’i- popo
12. Ipu ulupo’o- ipu niu
13. Pulufafine- o le nu’u o fafine
14. Pulutane- o le nu’u o tane
15. Mamata- o le niu ua ‘a’anoa
16. Paalou- pa tuaolo. pa pua’a, e fa’asino i se nofoaga puapuagatia
17. Mu’isu’i- o le niu mu’amu’a- e fa’asino i se tagata talavou
18. Niu-Su’i- o se niu ua ta’e se le mata ae sunu’i iai se tuaniu. E fa’asino i se tagata po’o se fuafuaga ua saunia.
Alaga’upa: 1. “Talofa e ia Mu’i ma Su’i e le’i mamata lava”.
Mafua’aga- O le mamae o O’o i lana fanau i le taeao segisegi, na ala ai ona fitifiti i lona lima ulu o lana fanau po’o ua mamata. Peita’i, e le’i mamata lava. Ae o lenei o le ave e fai ai le aso o le ali’i sauā
Uiga- e le’i matutua, ma a’anoa lana fanau
Fa'aaogaina: E fa’asino lea i ni manatu po’o ni taofi fa’atamaititi. “O le nu’u lenei, e iai e fa’alele, e iai fo’i e mataulauulu, o lo’u fa’atau atu lea, a e lafo mai le ta lauga ina ne’i sipa se lamaga, ona avea lea ma niu e le’i mamata lava ona mafaufauga e pei o le upu e fai ia Mu’i ma Su’i.
2. “Musumusu upu a puiali’i”
Mafua’aga- Ua o’o i le taimi o le a savalia ai e Mao le ala e aga’i i le tolotolo, ae fetaui loa ma le ali’i o le nu’u ma fesili leotetele po’o fea o le a malaga i ai? Ae tali Mao: “Aua tatou te leo tetele, ae musumusu a tatou tala, ina ne’i fa’alogo mai le sauaitagata.
Uiga- O ni talanoaga e fai mananu, e fai nana, aua le soona leo tetele, ae leo iti ina ne’i fa’alogo mai le fili.
Fa’aaogaga- Ua matau atu i lena itu o le tatou maota, ua musumusu fa’apuiali’i le tatou mataupu, e lelei fo’i ona tatou fa’asoa ma fetufa’ai ina ia maua ai fo’i ni manatu.
3. Se ua ‘ai fua lava lou ate.
Mafua’aga- O le ate o le sauaitagata, ua nofo lava ia ma ai, ae o le mailei a Mao o le a’ano ali’i sa nanā i lalo o lona ‘ao’ao, ua tunu i le afi ma nanamu sasala lona manogi e pei o se ate.
Uiga- O se tagata pala’ai, ua e vave vave
Fa’aaogaga- Se ua ‘ai fua lava lou ate ona o le tele o mau fa’alavelave, e ao ona tatou galulue fa’atasi e māmā ai se avega.
O LE SEGA ALUALUTOTO
O le ulugali’i o O ma La na fanau le la tama o le alualutoto, ona lafoa’i lea i le sami ae te’i ua ola mai ai se sega ula “Alualutoto”. E mumu toto lona lanu mai.
O gataifale o le Atufiti o iai lenei sega, ona ave lea e le Tuifiti le sega, ao le taimi lea o nonofo le Tuifiti ma le tamaita’i Samoa o Niualeapai o le tama a Tagaloaui ma le teine o Sauasaumani. E iai lona tuagane o le ali’i o Taeotagaloa. Ua agaleaga le Tuifiti i le teine, ua fa’apea o Niualeapai ua oge ai Fiti. Ona tulia ai lea o le teine i uta i le vao ua nofo ai. Ona malaga lea iai o Taetagaloa e asi lona tuafafine, ma nonofo ai i uta o Fiti, ua fai ai le fa’ato’aga a le tama.
Ua iloa e le Tuifiti le manu ua i uta, ona liliu ai lea o le nu’u i uta, maua ai loa le igoa o Fitiuta. Ona sosola mai ai lea o le tama ma lona tuafafine i Manu’a, na o mai lava ma aumai le Segaula alualutoto lenei. Ua alu aso ua alu fo’i tala o le segaula, ona sau lea o Lagafua ma le Sega i Tutuila, malaga atu lea o le ali’i Uafato o Gatualelautalo, ua mafuta ma Lagafua. Ua mana’o le tama i le Sega ma ia, ae tu’u lona va’a o le Mataemo mo Lagafua. Ona tu’u lea o le va’a ae sau le tama ma le sega i Uafato.
Ua ita tele lona tamā ina ua tu’u le va’a, ona fetu’u ai lea o le tama e lona tamā. Ua ma’i le tama ua tigaina tele. Ona fai lea o lana mavaega, afai e oti, ia tanu fa’atasi ia ma lana segaula. Ua oti le tama ona tanu fa’atasi lea ma lana Sega.
Ua mavae aso, ua nofo le Segaula i le ulupo’o o le tama. Ua lele a’e nei i luga ma ta’amilo i atu motu uma. Ua nofo nei i luga o le aoa tele sa nonofo ai manu lele, ua sosola uma manu e fefefe i le Segaula i le mumu ulaula o lona lanu. Ua iloa le Segaula e le Malietoa, ona saili lea o se isi na te fa’aifoina le Segaula ma ia. Ua fe’au uma taulaitu e o mai e fa’aifo le Sega.
Ua fiu taulaitu e le ifo le Sega. Ona saisai lea o taulaitu uma ma le poloaiga a Malietoa a le ifo le Segaula, o le a oti uma taulaitu. Ua saili se mana i Fagaloa, ua aumai le mana e le ifo lava le Sega o lo ‘o ta’amilo i Savaii, Atua, Aana o lo ‘o eva i luga o Faleata.
Ona saili ai lea i Manu’a se mana ma ua talia, o le a aumai le mana. Ona sau ai lea o Folasa Taeotagaloa ma aga’i i Fitiuta. Ua fai atu lea o Moatafao Nu’uleapai i lona to’alua o Foisia, ia vala’au Folasa Taeotagaloa e afe mai po ‘o le a lana mana e ave e fa’aifo ai le Sega, ae tali le tama, nao le mana o lana seuga lupe. Ona fai atu lea o le teine e tu’u lena, ae o mai ma Foisia e ooti atu o’u fuatifuati laulu, o la’u mana lena e ‘ave. A e o’o atu i le mea o iai Malietoa ma lona faleupolu, ona e alala lea i talaluma ae tu’u le mana i lou lima, ona tu’u lea i fafo i le na’a, e le ifo i le la’au ae ifo ma tulima. Ua taunu’u Folasa Taeotagaloa, o lo ‘o nonofo mai Malietoa ma lona Faleupolu, ao noanoa pea taulaitu i tuafale o le maota.
Ona nofo loa lea o Folasa Taeotagaloa i le talaluma o le fale, ae tu’u le mana i lona lima ae tu’u i fafo. Ua iloa ifo e le Sega le fuafuati laulu o lona tuafafine, ona ifo ai lea o le Sega ua tu i le lima o le tama. Ona lagi ai lea e le tama le solo o le Sega e fa’apea, Folasa na sau mai aga’e se tutu’u ona a’ao, saili le mana i Taelefaga i Fagaloa e le ifo e le lata, ua eva i luga o Samoa ma Faleata.
Saili se mana i Manu’a aumai le mana taoto i talaluma, o le Sega ua ifo, ua le tu i lona tula a ua tulima. Malietoa, o lau Segaula lena.
O gataifale o le Atufiti o iai lenei sega, ona ave lea e le Tuifiti le sega, ao le taimi lea o nonofo le Tuifiti ma le tamaita’i Samoa o Niualeapai o le tama a Tagaloaui ma le teine o Sauasaumani. E iai lona tuagane o le ali’i o Taeotagaloa. Ua agaleaga le Tuifiti i le teine, ua fa’apea o Niualeapai ua oge ai Fiti. Ona tulia ai lea o le teine i uta i le vao ua nofo ai. Ona malaga lea iai o Taetagaloa e asi lona tuafafine, ma nonofo ai i uta o Fiti, ua fai ai le fa’ato’aga a le tama.
Ua iloa e le Tuifiti le manu ua i uta, ona liliu ai lea o le nu’u i uta, maua ai loa le igoa o Fitiuta. Ona sosola mai ai lea o le tama ma lona tuafafine i Manu’a, na o mai lava ma aumai le Segaula alualutoto lenei. Ua alu aso ua alu fo’i tala o le segaula, ona sau lea o Lagafua ma le Sega i Tutuila, malaga atu lea o le ali’i Uafato o Gatualelautalo, ua mafuta ma Lagafua. Ua mana’o le tama i le Sega ma ia, ae tu’u lona va’a o le Mataemo mo Lagafua. Ona tu’u lea o le va’a ae sau le tama ma le sega i Uafato.
Ua ita tele lona tamā ina ua tu’u le va’a, ona fetu’u ai lea o le tama e lona tamā. Ua ma’i le tama ua tigaina tele. Ona fai lea o lana mavaega, afai e oti, ia tanu fa’atasi ia ma lana segaula. Ua oti le tama ona tanu fa’atasi lea ma lana Sega.
Ua mavae aso, ua nofo le Segaula i le ulupo’o o le tama. Ua lele a’e nei i luga ma ta’amilo i atu motu uma. Ua nofo nei i luga o le aoa tele sa nonofo ai manu lele, ua sosola uma manu e fefefe i le Segaula i le mumu ulaula o lona lanu. Ua iloa le Segaula e le Malietoa, ona saili lea o se isi na te fa’aifoina le Segaula ma ia. Ua fe’au uma taulaitu e o mai e fa’aifo le Sega.
Ua fiu taulaitu e le ifo le Sega. Ona saisai lea o taulaitu uma ma le poloaiga a Malietoa a le ifo le Segaula, o le a oti uma taulaitu. Ua saili se mana i Fagaloa, ua aumai le mana e le ifo lava le Sega o lo ‘o ta’amilo i Savaii, Atua, Aana o lo ‘o eva i luga o Faleata.
Ona saili ai lea i Manu’a se mana ma ua talia, o le a aumai le mana. Ona sau ai lea o Folasa Taeotagaloa ma aga’i i Fitiuta. Ua fai atu lea o Moatafao Nu’uleapai i lona to’alua o Foisia, ia vala’au Folasa Taeotagaloa e afe mai po ‘o le a lana mana e ave e fa’aifo ai le Sega, ae tali le tama, nao le mana o lana seuga lupe. Ona fai atu lea o le teine e tu’u lena, ae o mai ma Foisia e ooti atu o’u fuatifuati laulu, o la’u mana lena e ‘ave. A e o’o atu i le mea o iai Malietoa ma lona faleupolu, ona e alala lea i talaluma ae tu’u le mana i lou lima, ona tu’u lea i fafo i le na’a, e le ifo i le la’au ae ifo ma tulima. Ua taunu’u Folasa Taeotagaloa, o lo ‘o nonofo mai Malietoa ma lona Faleupolu, ao noanoa pea taulaitu i tuafale o le maota.
Ona nofo loa lea o Folasa Taeotagaloa i le talaluma o le fale, ae tu’u le mana i lona lima ae tu’u i fafo. Ua iloa ifo e le Sega le fuafuati laulu o lona tuafafine, ona ifo ai lea o le Sega ua tu i le lima o le tama. Ona lagi ai lea e le tama le solo o le Sega e fa’apea, Folasa na sau mai aga’e se tutu’u ona a’ao, saili le mana i Taelefaga i Fagaloa e le ifo e le lata, ua eva i luga o Samoa ma Faleata.
Saili se mana i Manu’a aumai le mana taoto i talaluma, o le Sega ua ifo, ua le tu i lona tula a ua tulima. Malietoa, o lau Segaula lena.
O LE 'AUMAIGA O LE FALE'ULA MAI MANU'A
O le fanau a Fe’epo e to’atolu o Malalatea le tama matua, pito iai le teine o Sina ae ui’i le ali’i o Leatiogie. Ua usu mai le ali’i o Tuimanu’a ia Sina, ona la malaga lea nonofo i Manu’a. Ona failele lea o le teine o Sina, ona fai atu lea o Fe’epo ia Malalatea se’i alu e asi le teine i Manu’a, auā ua maliu fo’i le tinā o tama. Ona fa’ae’e lea o le va’a o le tama e malaga ai i Manu’a. Ao le motu lenei o Manu’a, e iai lana tulafono e mamalu tele, o lona sala lava o le oti.
A usu loa le fono i le Faleula i Malaetele, ua sa loa le eleele ona toe savalia e se isi, e amata mai i le apitagalu se’ia o’o i auvae mauga. A’o le aso tonu lava lea na taunu’u ai Malalatea. Ao usu le fono le Faleula, ua savali ai le tama mai le matafaga agai a’e i luga o le aualatele. O se vaaiga mata’utia i le aufono se isi ua ia soli lenei tulafono. Ua auina nei taulele’a e to’alua se’i aumai le tama ma fa’anofo i le moa o le fale.
Ona fesili lea o le to’oto’o, ‘o le a le mea ua e soli ai le tulafono o le oti lona sala? Aisea ua e solia ai le laueleele o usu le fono o le Faleula. ‘Ua vaaia e le aufono foliga toa ma le lototele o lenei tama. Ua tali atu, ‘fa’amalie i le tupu ma to’oto’o, ou te leiloa se tulafono. Ae ou te ofo atu e fasioti au e fono ai le ava o le fono. O a’u o le atali’i o Fe’epo, ou te sau e asi mai le failele a Sina le masiofo a Tuimanu’a. ‘Ona te’i ai lea o le aufono i se tagata toa.
Ona fai mai lea o le to’oto’o matua, aua le oti le tama o so tatou paolo, ae tu’u iai mea nei. A malo ai ona ave lea o le Faleula e fai ma oloa o le tamā a Sinai lona ‘āiga i Upolu. Alu muamua nanei e aumai ia uma i’a i le vaisa e fono ai le ava taeao. Ona o’o lea i le po ao mafaufau Malalatea i lenei mea faigatā, auā o le vai lenei e pa’i loa le tagata i le suavai maliu loa. Ua te’i le tama i le alu ane o lona tuafafine ma le fasi la’au ma tu’u i le tama, ma fai iai a vivini loa moa alu e togi le fasi la’au lena i le vai, e fitifiti mai lava i’a latou i luga ma pepē ai.
Ua fa’apenā ona fai e le tama, e tete’i le fono i le taeao i le va’ai atu o la’u mai i’a e le tama. Ua ofo le nu’u, Ona toe tu’u fo’i lea i le tama ia alu i le mauga e sua mai le ava e fono ai le nu’u taeao, ao le ava lenei e fe’ai lau, fe’ai ata, fe’ai fo’i a’a. Na mamago uma vaega o lenei ava i le fasi la’au a le tama. Ua mago uma, ua matuā ita tele sui o le Faleula. Ona fai atu lea, ua lelei, o taeao e te alu ai i le ana e fa’asaoloto mai le teine o lo ‘o nofo pologa ai. Ae mafaia loa le mea lena, ona e alu loa lea ma lenei Faleula i Upolu e fa’atu i lou nu’u.
Ua o’o fo’i i le po, ona fautuaina fo’i lea e le la’au ia vave le gaioi i manū ne’i e tauaso ai. Aua fo’i ne’i pa’i i se isi lava o teine, auā o le taimi lava e pa’i iai, e te oti ai. Ae va’ai le teine lona fitu, o le teine ola moni lena. Ia fa’afuase’i ona e oso iai ma fa’afeiloa’i. Auā e tutusa lelei foliga o nei teine uma i le ana. Ua malama le vaveao, usu loa le tama, na ia feiloa’i muamua ma manū ma mālō ai le tama.
Ua malo fo’i le tama i teine, ua fa’ate’ia le aufono i le va’ai atu ua omai Malalatea ma le teine. Ona aumai loa lea o le falealuga o le Faleula, ua fa’ati’eti’e i luga o fe’e tetele ae momoli mai ai i Foga’a, ma suia ai le igoa o le nu’u o Faleula tau tagata. Ae tu’u pou i Manu’a, o lo ‘o fa’alupe nei o to’oto’o o le Faleula i aso nei. Ua avea nei fo’i Faleula o le afioaga o le Malietoa.
A usu loa le fono i le Faleula i Malaetele, ua sa loa le eleele ona toe savalia e se isi, e amata mai i le apitagalu se’ia o’o i auvae mauga. A’o le aso tonu lava lea na taunu’u ai Malalatea. Ao usu le fono le Faleula, ua savali ai le tama mai le matafaga agai a’e i luga o le aualatele. O se vaaiga mata’utia i le aufono se isi ua ia soli lenei tulafono. Ua auina nei taulele’a e to’alua se’i aumai le tama ma fa’anofo i le moa o le fale.
Ona fesili lea o le to’oto’o, ‘o le a le mea ua e soli ai le tulafono o le oti lona sala? Aisea ua e solia ai le laueleele o usu le fono o le Faleula. ‘Ua vaaia e le aufono foliga toa ma le lototele o lenei tama. Ua tali atu, ‘fa’amalie i le tupu ma to’oto’o, ou te leiloa se tulafono. Ae ou te ofo atu e fasioti au e fono ai le ava o le fono. O a’u o le atali’i o Fe’epo, ou te sau e asi mai le failele a Sina le masiofo a Tuimanu’a. ‘Ona te’i ai lea o le aufono i se tagata toa.
Ona fai mai lea o le to’oto’o matua, aua le oti le tama o so tatou paolo, ae tu’u iai mea nei. A malo ai ona ave lea o le Faleula e fai ma oloa o le tamā a Sinai lona ‘āiga i Upolu. Alu muamua nanei e aumai ia uma i’a i le vaisa e fono ai le ava taeao. Ona o’o lea i le po ao mafaufau Malalatea i lenei mea faigatā, auā o le vai lenei e pa’i loa le tagata i le suavai maliu loa. Ua te’i le tama i le alu ane o lona tuafafine ma le fasi la’au ma tu’u i le tama, ma fai iai a vivini loa moa alu e togi le fasi la’au lena i le vai, e fitifiti mai lava i’a latou i luga ma pepē ai.
Ua fa’apenā ona fai e le tama, e tete’i le fono i le taeao i le va’ai atu o la’u mai i’a e le tama. Ua ofo le nu’u, Ona toe tu’u fo’i lea i le tama ia alu i le mauga e sua mai le ava e fono ai le nu’u taeao, ao le ava lenei e fe’ai lau, fe’ai ata, fe’ai fo’i a’a. Na mamago uma vaega o lenei ava i le fasi la’au a le tama. Ua mago uma, ua matuā ita tele sui o le Faleula. Ona fai atu lea, ua lelei, o taeao e te alu ai i le ana e fa’asaoloto mai le teine o lo ‘o nofo pologa ai. Ae mafaia loa le mea lena, ona e alu loa lea ma lenei Faleula i Upolu e fa’atu i lou nu’u.
Ua o’o fo’i i le po, ona fautuaina fo’i lea e le la’au ia vave le gaioi i manū ne’i e tauaso ai. Aua fo’i ne’i pa’i i se isi lava o teine, auā o le taimi lava e pa’i iai, e te oti ai. Ae va’ai le teine lona fitu, o le teine ola moni lena. Ia fa’afuase’i ona e oso iai ma fa’afeiloa’i. Auā e tutusa lelei foliga o nei teine uma i le ana. Ua malama le vaveao, usu loa le tama, na ia feiloa’i muamua ma manū ma mālō ai le tama.
Ua malo fo’i le tama i teine, ua fa’ate’ia le aufono i le va’ai atu ua omai Malalatea ma le teine. Ona aumai loa lea o le falealuga o le Faleula, ua fa’ati’eti’e i luga o fe’e tetele ae momoli mai ai i Foga’a, ma suia ai le igoa o le nu’u o Faleula tau tagata. Ae tu’u pou i Manu’a, o lo ‘o fa’alupe nei o to’oto’o o le Faleula i aso nei. Ua avea nei fo’i Faleula o le afioaga o le Malietoa.
O LE FEFA'AUOA'IGA A LE TUITOGA MA LE TUIMANU'A
O Tui Toga Fakapouri ‘o se uo mamae lava a le Tuimanu’a, sa nofo i aso ia i Fitiuta. ‘Ona ‘o lea fefa’auoa’iga, sa mafai ona feasiasia’i ‘i le tasi ‘i le isi. ‘O se tasi o ana asiasiga e masani ai i Fitiuta, na fa’apea atu ai Fakapouri ‘i le Tuimanu’a, “Tui, la’u uō, ‘ua tele lava ni aso ‘o ta nonofo pea. Ma ‘ua o’o nei ‘i le ituaso e tatau ai ona ‘ou toe fo’i ‘i lo’u atunu’u, se’i ou va’ai po ‘o fa’apefea mai o’u tagata”. Sā tali atu le Tuimanu’a, “Ua lelei, pe ‘ā fai ‘ua ‘e lagona e tatau ona ‘ē malaga, ma ‘o le ‘a ‘ou sāunia fo’i mea ‘uma mo lou toe fo’i atu.
Sā fa’afetai atu Fakapouri mo le tausiga lelei o lana āsiasiga, ma ‘ua ‘avea lana tāfaoga ‘o se fiafiaga tele mo ia. ‘O lea na ia toe fa’apea atu ai, “Tui, la’u uō, ‘o lo ‘o iai lava le mea lenei e tasi ‘ou te tagi atu ai ‘ou te fiamaua mai i ā te ‘oe. ‘O le mea lā lenei: ‘Ou te fia tā’ele i lou vaisā ‘a e ‘ou te le ‘i malaga ‘ese atu.
Sā tali atu le Tuimanu’a, “La’u uō peleina, ‘o mea ‘uma lava ‘o iai i a te a’u, ‘e mafai ona ‘ou ‘avatu, ma ‘e te pule fo’i ‘i ai. Peita’i, ‘e le mafai ona ‘ou fa’atagaina ‘oe ‘e te tā’ele i lo’u vai-tā’ele. ‘O lea vaisā e matuā fa’asāina ma leoleoina fa’apitoa lava mo le Tuimanu’a. ‘O le mea lea, sāuni pea lau malaga e toe fo’i ‘i Toga; ma ‘a mavae se masina, ona ‘ou asiasi atu fo’i lea e pei ona tā māsani ai.”
Na mavae aso e lua, ‘ona tu’uva’a ai lea o le Tuitoga mo Toga. Peita’i, na lilo atu loa Fitiuta i le lātou va’ai, ona fa’atonuina loa lea e le Tuitoga le ‘auva’a ina ‘ia afe ane le va’a ‘i le nofoaga o lo ‘o nofo ai le tagata e igoa ‘i ā Faitolo. ‘O Faitolo, ‘o ia lea o lo ‘o leoleoina le vaisā.
Sa malaga atu loa Fakapouri ‘i le fale o Faitolo, ma ta’u atu ‘i ai, ‘o ia ‘ua mana’o tele e fia ta’ele i le vai tā’ele ‘e igoa o le vaisā. Sa te’i ma fetōa’i le māfaufau o Faitolo ina ‘ua ia fa’alogo atu ‘i lenei mea, ma sa ia fai atu ai ‘i le Tuitoga, “Tui toga ē, fa’amolemole lava, ‘aua ne’i ‘ē faia lenā uiga, ‘auā ‘ā fai ‘ē te fa’ataunu’uina lou mana’o, ‘e lē taumate ona tele se fa’alavelave e o’o ‘i ā te ‘oe.
‘E ui lava ‘i lea, sā tonu pea i le mafaufau o le Tuitoga, ‘e lē mafai ona ia fo’i atu i Toga, ‘a e le’i tā’ele i le vaisā. ‘O le mea lea na ia oso ai loa ‘i totonu o le vai ma lona lē popole lava i se mea o le ‘a tupu. ‘A e pagā! ‘O le taimi lava na papa’i ai lona tino ‘i le suāvai, na maliu ai fo’i. Ma ‘ina ‘ua va’ai atu tagata Toga ‘ua maliu lo latou tupu, sa latou lauē loa ma tafuti o latou lauulu. Sa lātou tatu’i fo’i o latou ulu i ma’a.
‘Ina ‘ua va’ai atu Faitolo ‘i le mea ‘ua tupu, sa ia fa’atonu loa tagata Toga e sōia le sāga fetāgisi ma tatu’i o latou ulu. ‘A e peita’i sā lē āmana’ia ‘o ia e tagata Toga, ‘a e ‘ua ātili ai a latou tāgisaga tetele. ‘O le taimi lava na maua ai e tagata Toga le tino maliu o lo latou tupu, sa latou fa’ata’atia loa i luga o ni launiu, ma sauna ai e fata i o latou ua. Na ‘uma lea gāoioiga, ona latou fata fa’ata’amilo lea o le tino maliu o lo latou tupu, ma pepese fa’apea:
‘Auē, ‘auē, Tui Toga ē,
Mānave se, Tui Toga ē,
Tū, tū ia, Fakapouri ē!
‘Ina ‘ua fa’alogoina e Faitolo nā pēsega, sa ia tu’ua loa tagata Toga ‘a e fa’ata’alise atu e molia lenei fa’alavelave ‘i le Tuimanu’a. Na va’aia loa e le Tuimanu’a le leoleo o lona vaisā, sa ia mate’ia loa le mea ‘ua tupu. ‘O le mea lea na ia fa’apea atu ai ‘i ā Faitolo, “Faitolo, ‘ua ‘ou iloa le ala ‘ua ‘ē sau ai. ‘A e tala maia po ‘o a gāoioiga ā tagata Toga o lo ‘o fai.”
Ona fa’amatala loa lea e Faitolo amioga uiga ‘ese a tagata Toga o lo ‘o fai, fa’apea fo’i ma le latou pese fa’a-Toga. ‘Ina ‘ua mae’a ona tala atu o nei mea e Faitolo, sa fa’apea atu loa le Tuimanu’a, “Faitolo, ‘ia ‘ē toe fo’i atu nei ‘i le vaisā ma ta’u atu ‘i nai tagata Toga, ‘ia sui le latou pese fa’a-Toga ‘i le pese lenei:
Tui Manu’a ē, lo’u ali’i ē,
Tui Manu’a ē, lo’u ali’i ē,
‘Auā ‘ā fai latou te pepese fa’apenā, ‘o le ‘ā lē pine ona toe fa’afo’i ane le ola ‘i lo latou tupu alofagia. O lea na toe fo’i atu ai loa Faitolo ma ta’u atu lenei fa’atonuga a le Tuimanu’a ‘i tagata Toga. Sa malilie tagata Toga ‘i le fa’atonuga a le Tuimanu’a. Ma sa latou ō ane loa ‘ua tofu ma le si’usi’u launiu e ‘u’u i lima e lua, ma savavali fa’ata’amilomilo i le tino maliu o le Tuitoga, ma pepese fa’apea:
Tuimanu’a ē, lo’u ali’i ē,
Tuimanu’a ē, lo’u ali’i ē,
Fa’auta, ‘a ‘o le’i mae’a ona latou fa’ata’amilo fa’atolu, ‘a e tula’i mai loa ‘i luga le Tuitoga. Ma sa ‘alalaga loa tagata Toga ‘uma ‘i le fiafia ‘ona ‘ua toe ola lo latou tupu.
Na ‘amata mai ai i ‘inā ona ‘avea ma masani i Tutuila ma Savai’i, ‘a fai e maliu se ali’i sili, ‘e savavali fa’ata’amili ni matai i le fale ‘o iai le tino maliu, ma ‘ave si’usi’u launiu i o latou lima, ma latou pepese ai i se leo fa’apaū fa’apea:
Tui Manu’a ē, lo’u ali’i ē!
Tui Manu’a ē lo’u ali’i ē!
Peita’i, ‘ua tauau ‘ina mou atu lona malosi i nei aso.
Sā fa’afetai atu Fakapouri mo le tausiga lelei o lana āsiasiga, ma ‘ua ‘avea lana tāfaoga ‘o se fiafiaga tele mo ia. ‘O lea na ia toe fa’apea atu ai, “Tui, la’u uō, ‘o lo ‘o iai lava le mea lenei e tasi ‘ou te tagi atu ai ‘ou te fiamaua mai i ā te ‘oe. ‘O le mea lā lenei: ‘Ou te fia tā’ele i lou vaisā ‘a e ‘ou te le ‘i malaga ‘ese atu.
Sā tali atu le Tuimanu’a, “La’u uō peleina, ‘o mea ‘uma lava ‘o iai i a te a’u, ‘e mafai ona ‘ou ‘avatu, ma ‘e te pule fo’i ‘i ai. Peita’i, ‘e le mafai ona ‘ou fa’atagaina ‘oe ‘e te tā’ele i lo’u vai-tā’ele. ‘O lea vaisā e matuā fa’asāina ma leoleoina fa’apitoa lava mo le Tuimanu’a. ‘O le mea lea, sāuni pea lau malaga e toe fo’i ‘i Toga; ma ‘a mavae se masina, ona ‘ou asiasi atu fo’i lea e pei ona tā māsani ai.”
Na mavae aso e lua, ‘ona tu’uva’a ai lea o le Tuitoga mo Toga. Peita’i, na lilo atu loa Fitiuta i le lātou va’ai, ona fa’atonuina loa lea e le Tuitoga le ‘auva’a ina ‘ia afe ane le va’a ‘i le nofoaga o lo ‘o nofo ai le tagata e igoa ‘i ā Faitolo. ‘O Faitolo, ‘o ia lea o lo ‘o leoleoina le vaisā.
Sa malaga atu loa Fakapouri ‘i le fale o Faitolo, ma ta’u atu ‘i ai, ‘o ia ‘ua mana’o tele e fia ta’ele i le vai tā’ele ‘e igoa o le vaisā. Sa te’i ma fetōa’i le māfaufau o Faitolo ina ‘ua ia fa’alogo atu ‘i lenei mea, ma sa ia fai atu ai ‘i le Tuitoga, “Tui toga ē, fa’amolemole lava, ‘aua ne’i ‘ē faia lenā uiga, ‘auā ‘ā fai ‘ē te fa’ataunu’uina lou mana’o, ‘e lē taumate ona tele se fa’alavelave e o’o ‘i ā te ‘oe.
‘E ui lava ‘i lea, sā tonu pea i le mafaufau o le Tuitoga, ‘e lē mafai ona ia fo’i atu i Toga, ‘a e le’i tā’ele i le vaisā. ‘O le mea lea na ia oso ai loa ‘i totonu o le vai ma lona lē popole lava i se mea o le ‘a tupu. ‘A e pagā! ‘O le taimi lava na papa’i ai lona tino ‘i le suāvai, na maliu ai fo’i. Ma ‘ina ‘ua va’ai atu tagata Toga ‘ua maliu lo latou tupu, sa latou lauē loa ma tafuti o latou lauulu. Sa lātou tatu’i fo’i o latou ulu i ma’a.
‘Ina ‘ua va’ai atu Faitolo ‘i le mea ‘ua tupu, sa ia fa’atonu loa tagata Toga e sōia le sāga fetāgisi ma tatu’i o latou ulu. ‘A e peita’i sā lē āmana’ia ‘o ia e tagata Toga, ‘a e ‘ua ātili ai a latou tāgisaga tetele. ‘O le taimi lava na maua ai e tagata Toga le tino maliu o lo latou tupu, sa latou fa’ata’atia loa i luga o ni launiu, ma sauna ai e fata i o latou ua. Na ‘uma lea gāoioiga, ona latou fata fa’ata’amilo lea o le tino maliu o lo latou tupu, ma pepese fa’apea:
‘Auē, ‘auē, Tui Toga ē,
Mānave se, Tui Toga ē,
Tū, tū ia, Fakapouri ē!
‘Ina ‘ua fa’alogoina e Faitolo nā pēsega, sa ia tu’ua loa tagata Toga ‘a e fa’ata’alise atu e molia lenei fa’alavelave ‘i le Tuimanu’a. Na va’aia loa e le Tuimanu’a le leoleo o lona vaisā, sa ia mate’ia loa le mea ‘ua tupu. ‘O le mea lea na ia fa’apea atu ai ‘i ā Faitolo, “Faitolo, ‘ua ‘ou iloa le ala ‘ua ‘ē sau ai. ‘A e tala maia po ‘o a gāoioiga ā tagata Toga o lo ‘o fai.”
Ona fa’amatala loa lea e Faitolo amioga uiga ‘ese a tagata Toga o lo ‘o fai, fa’apea fo’i ma le latou pese fa’a-Toga. ‘Ina ‘ua mae’a ona tala atu o nei mea e Faitolo, sa fa’apea atu loa le Tuimanu’a, “Faitolo, ‘ia ‘ē toe fo’i atu nei ‘i le vaisā ma ta’u atu ‘i nai tagata Toga, ‘ia sui le latou pese fa’a-Toga ‘i le pese lenei:
Tui Manu’a ē, lo’u ali’i ē,
Tui Manu’a ē, lo’u ali’i ē,
‘Auā ‘ā fai latou te pepese fa’apenā, ‘o le ‘ā lē pine ona toe fa’afo’i ane le ola ‘i lo latou tupu alofagia. O lea na toe fo’i atu ai loa Faitolo ma ta’u atu lenei fa’atonuga a le Tuimanu’a ‘i tagata Toga. Sa malilie tagata Toga ‘i le fa’atonuga a le Tuimanu’a. Ma sa latou ō ane loa ‘ua tofu ma le si’usi’u launiu e ‘u’u i lima e lua, ma savavali fa’ata’amilomilo i le tino maliu o le Tuitoga, ma pepese fa’apea:
Tuimanu’a ē, lo’u ali’i ē,
Tuimanu’a ē, lo’u ali’i ē,
Fa’auta, ‘a ‘o le’i mae’a ona latou fa’ata’amilo fa’atolu, ‘a e tula’i mai loa ‘i luga le Tuitoga. Ma sa ‘alalaga loa tagata Toga ‘uma ‘i le fiafia ‘ona ‘ua toe ola lo latou tupu.
Na ‘amata mai ai i ‘inā ona ‘avea ma masani i Tutuila ma Savai’i, ‘a fai e maliu se ali’i sili, ‘e savavali fa’ata’amili ni matai i le fale ‘o iai le tino maliu, ma ‘ave si’usi’u launiu i o latou lima, ma latou pepese ai i se leo fa’apaū fa’apea:
Tui Manu’a ē, lo’u ali’i ē!
Tui Manu’a ē lo’u ali’i ē!
Peita’i, ‘ua tauau ‘ina mou atu lona malosi i nei aso.
UA PEIA LE TAUALUGA O MANU'A
O le motu lenei o Manu’a e iai le vaega e ta’ua o le sauaiava, e iai fo’i le fasi fanua po ‘o le ogavao e igoa o Fagalele. O le ‘ele’ele la lenei o Fagalele sa fai ai le lafumoa a le Tuimanu’a lea sa va’ai e le ali’i o Manufili. A’o le tumutumu o le mauga i Manu’a sa totō ai le Avaali’i le atali’i o le ali’i o Tagaloalagi.
O le ulua’i ava lava la na maua mai ai o lona ata lenei na totō i le mauga ma fa’asā, e le fa’aaogaina lava. A’o ava uma e tali ai mālō ina ua amata ona avea lenei la’au ma la’au e feiloa’i ai nu’u ma malaga. A’o le ava lea e i le tumutumu o le mauga ua fa’aigoaina o le taualuga o Manu’a. O lona uiga o se mea aupito sili ona tāua i Manu’a ma le Tuimanu’a.
Ae ina ua mafuta le Tupu Tuimanu’a ma le Malietoa i Faleula, o le ala o le malaga mai o le Tuimanu’a se’i asiasi mai i le Faleula, na aumai e Malalatea. Sa fai fo’i ‘ava i ‘Avala’au, o le tu’ugamau o le ali’i o Suasami’a’ava.
Ona fai ai lea o fa’aaloaloga i le malaga a le Tuimanu’a ma lana aumalaga, ona ta’i lea o le fa’atamali’i. O le igoa o le Toga na tofa ai o le Lau o le Su’iga’ula i Foga’a. Ona fo’i lea o le malaga ma le tonu, o lea feiloa’i i Manu’a. Ona malaga lea o Malietoa i le aso na taupoina. Ua feiloa’i nei tupu i Malaetele. Ona fa’apea lea o le tupu Tuimanu’a i lona nu’u, “Ia outou fa’alogo lelei mai, o le ‘ava i luga o le mauga po ‘o le taualuga o Manu’a ia aumai e agatonu ai le afio mai o le Malietoa, Alu fo’i se isi i le vao i Fagalele e aumai ni moa aupito silisili ona lelei e fai ai se tali fa’aaloalo mo le tupu o Samoa”.
Ua fai nei mea uma, ua aumai le ava o le taualuga o Manu’a ma oia le vao i Fagalele, ua fasi mai ai moa lelei mo le taumafataga. Ona sui lea o le mea e fai ai le ‘ava. Fai mai Tuimanu’a, “O le a ta fai ‘ava i le vasa”. Ona fa’ae’e lea o le va’a, peita’i ua taunu’u i tai ua galo le tanoa, na’o le tauluavai, o le fau ma le ipu, o lo ‘o iai. Ona tafea mai lea o le lauta’amu, ona pu’e mai lea ma palu ai le ‘ava.
O le alofi la lenei na maua ai le taisamasama ma le toga o le lauta’amutafea. Ona lauga faafetai ai lea o le Malietoa ma ia ta’ua ai le fuaitau lenei ua avea nei ma autu. “O lau fa’aaloalo fa’atupu ua mafaulu ma mafatotoga e ala i le aano a tamali’i, ua malo le fa’aaloalo. Ua e peia le taualuga o Manu’a, ua e oia fo’i le vao i Fagalele i lau teu fa’atupu ma le fa’atamali’i.
O le ulua’i ava lava la na maua mai ai o lona ata lenei na totō i le mauga ma fa’asā, e le fa’aaogaina lava. A’o ava uma e tali ai mālō ina ua amata ona avea lenei la’au ma la’au e feiloa’i ai nu’u ma malaga. A’o le ava lea e i le tumutumu o le mauga ua fa’aigoaina o le taualuga o Manu’a. O lona uiga o se mea aupito sili ona tāua i Manu’a ma le Tuimanu’a.
Ae ina ua mafuta le Tupu Tuimanu’a ma le Malietoa i Faleula, o le ala o le malaga mai o le Tuimanu’a se’i asiasi mai i le Faleula, na aumai e Malalatea. Sa fai fo’i ‘ava i ‘Avala’au, o le tu’ugamau o le ali’i o Suasami’a’ava.
Ona fai ai lea o fa’aaloaloga i le malaga a le Tuimanu’a ma lana aumalaga, ona ta’i lea o le fa’atamali’i. O le igoa o le Toga na tofa ai o le Lau o le Su’iga’ula i Foga’a. Ona fo’i lea o le malaga ma le tonu, o lea feiloa’i i Manu’a. Ona malaga lea o Malietoa i le aso na taupoina. Ua feiloa’i nei tupu i Malaetele. Ona fa’apea lea o le tupu Tuimanu’a i lona nu’u, “Ia outou fa’alogo lelei mai, o le ‘ava i luga o le mauga po ‘o le taualuga o Manu’a ia aumai e agatonu ai le afio mai o le Malietoa, Alu fo’i se isi i le vao i Fagalele e aumai ni moa aupito silisili ona lelei e fai ai se tali fa’aaloalo mo le tupu o Samoa”.
Ua fai nei mea uma, ua aumai le ava o le taualuga o Manu’a ma oia le vao i Fagalele, ua fasi mai ai moa lelei mo le taumafataga. Ona sui lea o le mea e fai ai le ‘ava. Fai mai Tuimanu’a, “O le a ta fai ‘ava i le vasa”. Ona fa’ae’e lea o le va’a, peita’i ua taunu’u i tai ua galo le tanoa, na’o le tauluavai, o le fau ma le ipu, o lo ‘o iai. Ona tafea mai lea o le lauta’amu, ona pu’e mai lea ma palu ai le ‘ava.
O le alofi la lenei na maua ai le taisamasama ma le toga o le lauta’amutafea. Ona lauga faafetai ai lea o le Malietoa ma ia ta’ua ai le fuaitau lenei ua avea nei ma autu. “O lau fa’aaloalo fa’atupu ua mafaulu ma mafatotoga e ala i le aano a tamali’i, ua malo le fa’aaloalo. Ua e peia le taualuga o Manu’a, ua e oia fo’i le vao i Fagalele i lau teu fa’atupu ma le fa’atamali’i.
O FEA NA MAUA AI LE IGOA O LE NU'U "VAITOGI"
Na mafua mai i le alo o le Tuimanu’a, na tagatavaleina o ia ma togia i le sami ‘auā e feitai ai tagata o le nu’u, ‘auā fo’i lona ‘ai tagata. A ‘ua ia tafea mai i le itu sisifo o Tutuila na ia malōlō ma tau mai i le alalafaga o lo ‘o fa’aigoaina o Fogagogo i nei ona po. Ma ua maua tamaita’i o Taema ma Tilafaiga, na logo ai lea o tamaita’i i lupelele o lo ‘o iai ufuti ma le Alaimatafao, ona su’esu’e lea ma ua iloa o le alo nei a Tuimanu’a.
Ua fa’apea Ufuti “sau ia o le a fai le ta nu’u” o le la fai oe ma a’u ali’i tāua, ma a fai a’u ma ou tupu. Ona fa’apea mai lea o le sa tafea mai i le tai “Pagā lo’u tamā Ufuti, e leai ni auro ma ni ario na ou sau ma a’u e taui ai oe mo le tofi ua e tu’uina mai e avea ma ali’i tāua o le nu’u po ‘o le e suitulaga ia te oe pe a e maliu ma te’a ese. Ona fa’apea atu lea o Ufuti “Atali’i e leai lava se mea e tasi e te popole iai, faitalia a’u ma fai mea uma, o lo ‘o iai lau uluogaoga e fai ma ou to’oto’o ma ou fa’amoemoega. Ae ui i lea se’ia o’u talanoa i le sa’o o le pito mālō lea o Alaimatafao. E fa’asino mai se ‘a’ai e fai ma ta tofi po ‘o le nu’u.
Ona fa’asino mai lea o le auau o le mauga e igoa o Lelogotala i Samoa. O i’inei na amata mai i ai le nu’u nei o Saleauau, ina ua toe maua le malosi o le atali’i o le Tuimanu’a na ia faia ai loa se tonu e toe fo’i atu i Fiti mo se su’eina o sona ‘avā. Ina ua ia faimalaga i Fiti, na ia fa’atasi ai ma le afafine o Ufuti, ma peisea’i o lo ‘o su’e e lona tamā. Sa faimalaga lenei to’alua i Fiti ma sosola mai ai lea ma le afafine o se tasi o tupu Fiti e igoa ia Ieie. Na tulia mai lea e lenei tupu lona auauna e Patea e saili ma su’e atu lona afafine e toe fa’afo’i atu.
Na taunu’u lea o Patea i Saleoauau, na te lē mafai ona ave le afafine o le tupu, ‘auā e sauā le aumaga a lea nu’u. Sa ia fa’atagi auē i lea nu’u e tu’u mai le afafine o le tupu e tusa ai ma le fe’au na tuli mai ai ia e le tupu o Fiti. Ma sa tali atu lea o le aumaga “Se’ia latou talanoa ia Ufuti le matai tāua i lenei taimi mo se fa’atagaga e tatala ai lenei tamaita’i. Ma sa fa’apenā na tali atu Ufuti i le ioe, fai mai na o la le nu’u i le fiafia ma sa tupu ma ola fo’i tagata o lena vaitau, ae ina ua toe manatu i le atali’i a le Tuimanu’a i le olaga na ia ola mai ai sa ia toe itulua ai loa ma sa fa’apea ona toe fo’i o ia i le ‘ai tagata. Ua eli le lua e ta’u o le to o se vanu e tia’i i ai se tagata fa’asalaina e lenei ali’i.
A talolo le tagata, e selei le ulu ae tanu i le gatae o le fanua a Ufuti. Ua nofo Ufuti ma le fa’anoanoa tele, po ‘o le a se auala o le a fai e tu’u ai le ‘ai tagata a lona ali’i tāua, lea na toe asiasi ai nai ona tei fafine o lo ‘o nonofo i lalo i Fogama’a ma Fagalua. Ua ia fa’atagi iai e alofa mai, ua toe fo’i lona ali’i i lona itu tuai, ona fa’apea mai lea o tamaita’i “Talofa ia te oe si o ma tei, o le a ma tapunia uma pugāvai i le laueleele o le tuālauta se’ia fa’amatelaina ai lenei ali’i taufe’ai “O lenā na mafua ai ona faufaue’ē le ali’i ma tali tali lagi mo se vai e fa’asusūina ai lona fa’a’ī.
E o’o fo’i i niu ma mea totō e ala mai i ai le vai ua fa’amatelaina. Ina ua fa’alogo mai Tuimanu’a i le leo a lona atali’i na ia maua ai lea o le loto fa’anoanoa ma sa ia fa’aputuputu ai lea o ao o le lagi ma togia mai i le mea o lo ‘o faufau’e’ē atu ai lona atali’i ma sa ia fa’alogoina pea le leo o lona atali’i o lo ‘o ‘e’ē pea mo se fia ola. Na fia maua tonu lava e le Tuimanu’a le mafua’aga o lona faufau’e’ē ma na maua mulimuli ane o lo ‘o fasia e tamaita’i o le nu’u ma fa’apea mai e fiu lava e fai se togafiti e ‘ai tagata lava lou atali’i. Ona fa’apea atu lea o Tuimanu’a “Ave atu le vai mulimuli lea e ola ai o ia ma ia aumaia le filemu i le tou mālō. Fai mai na ia fa’aputuputu ai lea o ao tetele ma togia mai lea i lenei nu’u ma ua mafua ai loa lea o lenei igoa o Vaitogi.
Ua fa’apea Ufuti “sau ia o le a fai le ta nu’u” o le la fai oe ma a’u ali’i tāua, ma a fai a’u ma ou tupu. Ona fa’apea mai lea o le sa tafea mai i le tai “Pagā lo’u tamā Ufuti, e leai ni auro ma ni ario na ou sau ma a’u e taui ai oe mo le tofi ua e tu’uina mai e avea ma ali’i tāua o le nu’u po ‘o le e suitulaga ia te oe pe a e maliu ma te’a ese. Ona fa’apea atu lea o Ufuti “Atali’i e leai lava se mea e tasi e te popole iai, faitalia a’u ma fai mea uma, o lo ‘o iai lau uluogaoga e fai ma ou to’oto’o ma ou fa’amoemoega. Ae ui i lea se’ia o’u talanoa i le sa’o o le pito mālō lea o Alaimatafao. E fa’asino mai se ‘a’ai e fai ma ta tofi po ‘o le nu’u.
Ona fa’asino mai lea o le auau o le mauga e igoa o Lelogotala i Samoa. O i’inei na amata mai i ai le nu’u nei o Saleauau, ina ua toe maua le malosi o le atali’i o le Tuimanu’a na ia faia ai loa se tonu e toe fo’i atu i Fiti mo se su’eina o sona ‘avā. Ina ua ia faimalaga i Fiti, na ia fa’atasi ai ma le afafine o Ufuti, ma peisea’i o lo ‘o su’e e lona tamā. Sa faimalaga lenei to’alua i Fiti ma sosola mai ai lea ma le afafine o se tasi o tupu Fiti e igoa ia Ieie. Na tulia mai lea e lenei tupu lona auauna e Patea e saili ma su’e atu lona afafine e toe fa’afo’i atu.
Na taunu’u lea o Patea i Saleoauau, na te lē mafai ona ave le afafine o le tupu, ‘auā e sauā le aumaga a lea nu’u. Sa ia fa’atagi auē i lea nu’u e tu’u mai le afafine o le tupu e tusa ai ma le fe’au na tuli mai ai ia e le tupu o Fiti. Ma sa tali atu lea o le aumaga “Se’ia latou talanoa ia Ufuti le matai tāua i lenei taimi mo se fa’atagaga e tatala ai lenei tamaita’i. Ma sa fa’apenā na tali atu Ufuti i le ioe, fai mai na o la le nu’u i le fiafia ma sa tupu ma ola fo’i tagata o lena vaitau, ae ina ua toe manatu i le atali’i a le Tuimanu’a i le olaga na ia ola mai ai sa ia toe itulua ai loa ma sa fa’apea ona toe fo’i o ia i le ‘ai tagata. Ua eli le lua e ta’u o le to o se vanu e tia’i i ai se tagata fa’asalaina e lenei ali’i.
A talolo le tagata, e selei le ulu ae tanu i le gatae o le fanua a Ufuti. Ua nofo Ufuti ma le fa’anoanoa tele, po ‘o le a se auala o le a fai e tu’u ai le ‘ai tagata a lona ali’i tāua, lea na toe asiasi ai nai ona tei fafine o lo ‘o nonofo i lalo i Fogama’a ma Fagalua. Ua ia fa’atagi iai e alofa mai, ua toe fo’i lona ali’i i lona itu tuai, ona fa’apea mai lea o tamaita’i “Talofa ia te oe si o ma tei, o le a ma tapunia uma pugāvai i le laueleele o le tuālauta se’ia fa’amatelaina ai lenei ali’i taufe’ai “O lenā na mafua ai ona faufaue’ē le ali’i ma tali tali lagi mo se vai e fa’asusūina ai lona fa’a’ī.
E o’o fo’i i niu ma mea totō e ala mai i ai le vai ua fa’amatelaina. Ina ua fa’alogo mai Tuimanu’a i le leo a lona atali’i na ia maua ai lea o le loto fa’anoanoa ma sa ia fa’aputuputu ai lea o ao o le lagi ma togia mai i le mea o lo ‘o faufau’e’ē atu ai lona atali’i ma sa ia fa’alogoina pea le leo o lona atali’i o lo ‘o ‘e’ē pea mo se fia ola. Na fia maua tonu lava e le Tuimanu’a le mafua’aga o lona faufau’e’ē ma na maua mulimuli ane o lo ‘o fasia e tamaita’i o le nu’u ma fa’apea mai e fiu lava e fai se togafiti e ‘ai tagata lava lou atali’i. Ona fa’apea atu lea o Tuimanu’a “Ave atu le vai mulimuli lea e ola ai o ia ma ia aumaia le filemu i le tou mālō. Fai mai na ia fa’aputuputu ai lea o ao tetele ma togia mai lea i lenei nu’u ma ua mafua ai loa lea o lenei igoa o Vaitogi.
UA TATOU FESILAFA'I I LE AVA FATAFATA
Sa i le nu’u o Si’ufaga i Manu’a se ali’i tufuga ta’uta’ua e suafa ia Saouluaga. O ia na amataina fa’aopoopo le la’au o le “luaga” i maota, lea ua fa’ai’u ai lona suafa. O ia fo’i o se porofesa o le mata’upu tau matematega- o le ta’aloga sa faiva ai tupu ma tamali’i o le atunu’u i aso anamua. Na mautala Saouluaga faapea ua tu le maota o le Malietoa i Malie ma Vaitoelau, o le fale e maoa’e lava if ale uma. Ona malaga ai lea o Saouluaga i Malie, e fia va’ai pe moni. (E tele mea na tutupu i le malaga. O lo ‘o fa’amanatu pea i tala ma alaga’upu fa’aaogā so’o).
Ina ua taunu’u le tufuga Manu’a, sa mate e Malietoa le ala o le malaga. Ona fa’aaloalo lea i ai, ua saunoa e alu ane i le tasi tala o le fale, a e alaala atu ia i lona tala masani. Na nofo Saouluaga e fa’alagolago i le pou matuatala, ma ua na va’aia le fesaga’i lelei, fesaga’i tonu, ‘o o la fatafata ma Malietoa. Ona fa’apea lea o lana upu, “A, se ua ta fesilafa’i i le ava ‘o o ta fatafata.” O le uiga o le upu a le tufuga Manu’a, ua sa’o ma tonu le fua o le maota o Malietoa. O le fa’aaogaaga masani lea o lo ‘o fai nei, ua fa’asino i se feiloa’iga, pe afai ua mamalu ma maualuga. A o le mau lenei- o le upu e fa’asino i se mea ua tonu, se mea ua sa’o, lelei, ma ua matagofie- e pei o le fua o le maota o Malietoa.
Ina ua taunu’u le tufuga Manu’a, sa mate e Malietoa le ala o le malaga. Ona fa’aaloalo lea i ai, ua saunoa e alu ane i le tasi tala o le fale, a e alaala atu ia i lona tala masani. Na nofo Saouluaga e fa’alagolago i le pou matuatala, ma ua na va’aia le fesaga’i lelei, fesaga’i tonu, ‘o o la fatafata ma Malietoa. Ona fa’apea lea o lana upu, “A, se ua ta fesilafa’i i le ava ‘o o ta fatafata.” O le uiga o le upu a le tufuga Manu’a, ua sa’o ma tonu le fua o le maota o Malietoa. O le fa’aaogaaga masani lea o lo ‘o fai nei, ua fa’asino i se feiloa’iga, pe afai ua mamalu ma maualuga. A o le mau lenei- o le upu e fa’asino i se mea ua tonu, se mea ua sa’o, lelei, ma ua matagofie- e pei o le fua o le maota o Malietoa.
FEEPO MA ATIOGIE
O Feepo le tupuaga o le Malietoa, e to’atolu lana fanau, e toalua tama ma le teine. O Malalatea le igoa o le tama matua ma le tama lona lua o Atiogie lona igoa. O Sina le igoa o le teine. Na nofotane Sina i le Tuimanu’a. Na oo i le tasi aso, ona poloa’i mai lea o Sina i lona tuagane o Malalatea se’i asiasi atu ia te ia i Manu’a. Na alu Malalatea, ma tau atu o fai le alofisa o alii. Na toatama’i Tuimanu’a ina ua soli atu le alofisa e le taulealea ma ua fai ai lana poloaiga ia fasioti Malalatea. Ae ui i lea, na mafai e Sina ona faasaoina lona tuagane.
Ua taupule nei Sina ma Malalatea o le a la foi mai i Aele lo la aiga moni i Faleata (Upolu). Na silafia e Tuimanu’a ua sauni lona faletua o le a alu, ona fai lea i ai ia avatu lona Faleula i Upolu. O le ala lena na oo mai ai le Faleula o Tuimanu’a ia Malietoa.
Ua le toe maua nisi tala e uiga ia Malalatea, e le taumate na vave maliu ina ua foi mai ma Sina mai Manu’a, ao lo o i ai ona suli o soifua i aso nei i le nuu o Salailua (Savaii). Ona avea ai lea o Atiogie lona lua o atalii o Feepo e sui i lona tama ua fai ma matai o le aiga.
O tala nei e lua, ua faaalia ai uiga o Atiogie, e le na o lona toa ma loto tele, ae loto alofa tele foi i lona tama ua matua, tauaso ma pipili.
O aso o Samoa anamua sa le tele ni faalavelave, e mafuli lava i faafiafiaga ma faaagatama i ituaiga o taaloga eseese. O le tasi o taaloga e tumu i ai maimoaga o le taaloga lea sa tauva i ai alo o alii e faaalia ai le poto ma le loto tele. E faapea sa i ai i Falefa malae lauiloa e tolu e masani ona fai ai ia taaloga. O Amouta, Amotai ma Moamoa. A malo se tasi i le malae muamua, ona toe taalo lea i le malae ona lua, a o le toe malae ma le faaiuga o le malae i Moamoa. Ua mafua mai ai le alagaupu “E SAO MAI LE AMOUTA, AE TALI LE AMOTAI, FAI FOI O LEA, A’O LE TOE ASO I MOAMOA.” O lona uiga, a sao mai le tagata taalo ua manu’a i Amouta, e tatau lava ona feagai ma le isi i Amotai, a o lo o totoe pea foi Moamoa.
O na taaloga e matua solo maimoa i ai tagata e toatele o e mamao ma lata mai e fia matamata i taufeta’aiga e fai i lapalapa.
Ua leva ona mana’o Atiogie e fia auai i lea taaloga a tamatane. Ma i’u lava ina oo mai le aso e faaali ai lona mata faiva. E le’i ta’uina i lona tama, a ua alu lava ia i Falefa i le mea e fai ai le taamilosaga. Na le fo’i mai le tama i le afiafi, ona masalosalo ai lea o lona tama, aua ua na iloa o aso ia o faigamea i Falefa. Ua na iloa foi le mana’o faalilo o lona atalii pele e fia iloilo lona malosi ma isi tamaalii. Na i’u lava ina fesili le toeaina po o fea Atiogie. Na ta’u ane ua alu i Falefa, ona ia nofo ai lea ua le tautala a ua talotalo ia manuia le taaloga ma ia malo si ona atalii.
Na ia maua mai le tala i le afiafi, ua faiaina uma tagata ia Atiogie i Amouta ma Amotai, ao le toe taaloga i le malae i Moamoa ua tuu lea mo taeao. Na faalogo atu Feepo i ia tala, ona atili ai lea ona faamalosi ana tatalo ma ua fai ana folafolaga i taulaga tatau e fai i le Fee le atua o lona aiga, pe afai e malo lona atalii i le toe taaloga.
Talofa ia Feepo pe ana se’i pupula se’i vaai i le toe taaloga. Ae paga lea, e tauaso toe pipili si toeaina, ua le mafai ai ona aveina i le malae i Falefa. O lea na onosa’i ai ma tapuai atu ai i Faleata.
Ua tauau malie mai le afiafi o lona tolu o aso taalo. Ua i’u ina taunuu mai le avetala ua leva ona faatali i ai le toeaina. Fai mai le tala a le tamaloa (avetala) ua toe malo foi Atiogie, ua faiaina uma lava tagata taaalo ia te ia. Ona faasolo ai lea o ana tala i le toe tauiviga na fai i le va o Atiogie ma Salevaonono le alo o Leuteleleiite i Falefa. Fai mai o le taaloga lava lea na ese ona o le tau fai malolosi o tama. Pe tusa ma le afe ma afe tagata ua naunau i le fia iloa po o ai o le a malo i lenei tauiviga mata’ina tele.
O taulelea foi e tutusa lelei lo la matutua, tutusa o la fuaitino ma malolosi uma, ua fetaui lelei lava le la paga. Na fai fai le taaloga, malolo, toe fai. Ua taufai tutusa lava le popoto ua iloa gata po o le a le iuga. Ae ui i lea, fai mai na lagona e Atiogie, ua le tutusa le malolosi o ta na ia lavea ai, ua tauau ina mama ona ia iloa ai lea ua tauau ina vaivai Salevaonono. Ona faamalosi ai lea o le taaalo a Atiogie. Na faafuase’i ona sii lana lapalapa, ae ta tofiulu ifo tonu i le ulu o Salevaonono ma lona malosi atoa. Ua vaaia e le aumaimoa ua niva Salevaonono ma ua le tutu lelei ona vae ma ua oo ina pa’u i lalo. Ona i’u ai lea o le taaloga, ua manumalo Atiogie. O lea faagatama na pogai mai ai isi alagaupu faasamo nei e tolu:
“UA PATIPATI TAOTO E PEI O FEEPO” ( ona e taotooto le toeaina ma patipati i lona fiafia ona ua maua mai tala ua manumalo lona atalii o Atioge)
“UA TUSA TAUAU” ( ona o le tutusa lelei o le malolosi o taaalo a Atiogie ma Salevaonono)
“UA TAIA LE ULU, SA’E LE VAE” ( ona o le lavea o Salevaonono i le ta a Atiogie na le tutu lelei ai ona vae ma o’o ai ina pa’u i lalo)
O LE AGALELEI O ATIOGIE I LONA TAMA
Na iloa e Atiogie e fia ai ufi lona tama. Ona ia usupo lea i le taeao o le aso Gafua ua aumai ufi. Na tuu mai le ato ufi i le fale ae alu Atiogie. Ona tagotago atu lea o le toeaina ua faitau ufi o i ai i totonu o le ato ma ia iloa e fitu ufi. E leai sana upu na fai ae na ona ia faatalitali. Ae ua sauni mai e lona atalii e tofu lava le aso ma le ufi e faalifu. Ua faapelepele uma lava ufi ma le toeaina, ae na te le’i aina se ufi. Ona lagona ai lea e le toeaina lona manuia ma le faafetai ina ua ia maua se atalii tautua lelei ma le loto alofa. O le mea lea na ia faamanuia ai i lona atalii ma folafola i ai, o lea ia maua se fanau se to’afitu, e ono tama ma le teine e toatasi. O le mea lea ua taua ai foi suli o Atiogie o le “Gafa o le Ufi“. O igoa nei o le fanau e to’afitu: Lealali, Savea, Tuna, Fata, Veatauia, Leimuli ma le teine o Atiatiogie.
O Savea lea sa avea ma ulua’i Malietoa. Ao ona uso o Tuna ma Fata, o toa ia na tauina le taua ma Toga ma tulia ese Toga mai Samoa. Na uma lena taua, ona la faatuina lea o le Malo i Tuamasaga.
Ua taupule nei Sina ma Malalatea o le a la foi mai i Aele lo la aiga moni i Faleata (Upolu). Na silafia e Tuimanu’a ua sauni lona faletua o le a alu, ona fai lea i ai ia avatu lona Faleula i Upolu. O le ala lena na oo mai ai le Faleula o Tuimanu’a ia Malietoa.
Ua le toe maua nisi tala e uiga ia Malalatea, e le taumate na vave maliu ina ua foi mai ma Sina mai Manu’a, ao lo o i ai ona suli o soifua i aso nei i le nuu o Salailua (Savaii). Ona avea ai lea o Atiogie lona lua o atalii o Feepo e sui i lona tama ua fai ma matai o le aiga.
O tala nei e lua, ua faaalia ai uiga o Atiogie, e le na o lona toa ma loto tele, ae loto alofa tele foi i lona tama ua matua, tauaso ma pipili.
O aso o Samoa anamua sa le tele ni faalavelave, e mafuli lava i faafiafiaga ma faaagatama i ituaiga o taaloga eseese. O le tasi o taaloga e tumu i ai maimoaga o le taaloga lea sa tauva i ai alo o alii e faaalia ai le poto ma le loto tele. E faapea sa i ai i Falefa malae lauiloa e tolu e masani ona fai ai ia taaloga. O Amouta, Amotai ma Moamoa. A malo se tasi i le malae muamua, ona toe taalo lea i le malae ona lua, a o le toe malae ma le faaiuga o le malae i Moamoa. Ua mafua mai ai le alagaupu “E SAO MAI LE AMOUTA, AE TALI LE AMOTAI, FAI FOI O LEA, A’O LE TOE ASO I MOAMOA.” O lona uiga, a sao mai le tagata taalo ua manu’a i Amouta, e tatau lava ona feagai ma le isi i Amotai, a o lo o totoe pea foi Moamoa.
O na taaloga e matua solo maimoa i ai tagata e toatele o e mamao ma lata mai e fia matamata i taufeta’aiga e fai i lapalapa.
Ua leva ona mana’o Atiogie e fia auai i lea taaloga a tamatane. Ma i’u lava ina oo mai le aso e faaali ai lona mata faiva. E le’i ta’uina i lona tama, a ua alu lava ia i Falefa i le mea e fai ai le taamilosaga. Na le fo’i mai le tama i le afiafi, ona masalosalo ai lea o lona tama, aua ua na iloa o aso ia o faigamea i Falefa. Ua na iloa foi le mana’o faalilo o lona atalii pele e fia iloilo lona malosi ma isi tamaalii. Na i’u lava ina fesili le toeaina po o fea Atiogie. Na ta’u ane ua alu i Falefa, ona ia nofo ai lea ua le tautala a ua talotalo ia manuia le taaloga ma ia malo si ona atalii.
Na ia maua mai le tala i le afiafi, ua faiaina uma tagata ia Atiogie i Amouta ma Amotai, ao le toe taaloga i le malae i Moamoa ua tuu lea mo taeao. Na faalogo atu Feepo i ia tala, ona atili ai lea ona faamalosi ana tatalo ma ua fai ana folafolaga i taulaga tatau e fai i le Fee le atua o lona aiga, pe afai e malo lona atalii i le toe taaloga.
Talofa ia Feepo pe ana se’i pupula se’i vaai i le toe taaloga. Ae paga lea, e tauaso toe pipili si toeaina, ua le mafai ai ona aveina i le malae i Falefa. O lea na onosa’i ai ma tapuai atu ai i Faleata.
Ua tauau malie mai le afiafi o lona tolu o aso taalo. Ua i’u ina taunuu mai le avetala ua leva ona faatali i ai le toeaina. Fai mai le tala a le tamaloa (avetala) ua toe malo foi Atiogie, ua faiaina uma lava tagata taaalo ia te ia. Ona faasolo ai lea o ana tala i le toe tauiviga na fai i le va o Atiogie ma Salevaonono le alo o Leuteleleiite i Falefa. Fai mai o le taaloga lava lea na ese ona o le tau fai malolosi o tama. Pe tusa ma le afe ma afe tagata ua naunau i le fia iloa po o ai o le a malo i lenei tauiviga mata’ina tele.
O taulelea foi e tutusa lelei lo la matutua, tutusa o la fuaitino ma malolosi uma, ua fetaui lelei lava le la paga. Na fai fai le taaloga, malolo, toe fai. Ua taufai tutusa lava le popoto ua iloa gata po o le a le iuga. Ae ui i lea, fai mai na lagona e Atiogie, ua le tutusa le malolosi o ta na ia lavea ai, ua tauau ina mama ona ia iloa ai lea ua tauau ina vaivai Salevaonono. Ona faamalosi ai lea o le taaalo a Atiogie. Na faafuase’i ona sii lana lapalapa, ae ta tofiulu ifo tonu i le ulu o Salevaonono ma lona malosi atoa. Ua vaaia e le aumaimoa ua niva Salevaonono ma ua le tutu lelei ona vae ma ua oo ina pa’u i lalo. Ona i’u ai lea o le taaloga, ua manumalo Atiogie. O lea faagatama na pogai mai ai isi alagaupu faasamo nei e tolu:
“UA PATIPATI TAOTO E PEI O FEEPO” ( ona e taotooto le toeaina ma patipati i lona fiafia ona ua maua mai tala ua manumalo lona atalii o Atioge)
“UA TUSA TAUAU” ( ona o le tutusa lelei o le malolosi o taaalo a Atiogie ma Salevaonono)
“UA TAIA LE ULU, SA’E LE VAE” ( ona o le lavea o Salevaonono i le ta a Atiogie na le tutu lelei ai ona vae ma o’o ai ina pa’u i lalo)
O LE AGALELEI O ATIOGIE I LONA TAMA
Na iloa e Atiogie e fia ai ufi lona tama. Ona ia usupo lea i le taeao o le aso Gafua ua aumai ufi. Na tuu mai le ato ufi i le fale ae alu Atiogie. Ona tagotago atu lea o le toeaina ua faitau ufi o i ai i totonu o le ato ma ia iloa e fitu ufi. E leai sana upu na fai ae na ona ia faatalitali. Ae ua sauni mai e lona atalii e tofu lava le aso ma le ufi e faalifu. Ua faapelepele uma lava ufi ma le toeaina, ae na te le’i aina se ufi. Ona lagona ai lea e le toeaina lona manuia ma le faafetai ina ua ia maua se atalii tautua lelei ma le loto alofa. O le mea lea na ia faamanuia ai i lona atalii ma folafola i ai, o lea ia maua se fanau se to’afitu, e ono tama ma le teine e toatasi. O le mea lea ua taua ai foi suli o Atiogie o le “Gafa o le Ufi“. O igoa nei o le fanau e to’afitu: Lealali, Savea, Tuna, Fata, Veatauia, Leimuli ma le teine o Atiatiogie.
O Savea lea sa avea ma ulua’i Malietoa. Ao ona uso o Tuna ma Fata, o toa ia na tauina le taua ma Toga ma tulia ese Toga mai Samoa. Na uma lena taua, ona la faatuina lea o le Malo i Tuamasaga.